DRUŠTVO DISTROFIČARA INVALIDA CEREBRALNE I DJEČJE PARALIZE I OSTALIH TJELESNIH INVALIDA, ČAKOVEC

A) PRAVA U SUSTAVU ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
B) PRAVA U SUSTAVU MIROVINSKOG OSIGURANJA
C) PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

A) PRAVA U SUSTAVU ZDRAVSTVENOG

OSIGURANJA

OBVEZNO I DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Obveznim zdravstvenim osiguranjem svim se osiguranim osobama osiguravaju prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti, solidarnosti i jednakosti.
Na obvezno zdravstveno osiguranje prema jednoj od osnova osiguranja utvrđenih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju obvezne su se osigurati sve osobe s prebivalištem u Hrvatskoj te stranci s odobrenim stalnim boravkom u Hrvatskoj, ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno.
Obvezno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje jest:
• dopunsko zdravstveno osiguranje
• dodatno zdravstveno osiguranje
• privatno zdravstveno osiguranje

Dopunsko zdravstveno osiguranje koje provodi Zavod je dobrovoljno zdravstveno osiguranje kojim se osiguranim osobama na obvezno zdravstveno osiguranje osigurava pokriće sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja

Pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna ostvaruju:
• osigurane osobe s invaliditetom i druge osobe kojima se priznaje pravo na pomoć i njegu o obavljanju većine ili svih životnih funkcija
• koje imaju priznato pravo na osobnu invalidninu koje imaju najmanje 80% tjelesnog oštećenja prema propisima o mirovinskom osiguranju
• ostale osobe s invaliditetom s tjelesnim ili intelektualnim oštećenjem

Navedene osobe pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna ostvaruju na osnovi rješenja nadležnih tijela (Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje) iskaznice zdravstveno osigurane osobe Zavoda, odnosno ovjerene prijave na obvezno zdravstveno osiguranje (za osobe koje to pravo ostvaruju samo osnovom svog utvrđenog statusa u Zavodu).


PRAVO NA BOLNIČKO LIJEČENJE MEDICINSKOM REHABILITACIJOM I FIZIKALNOM TERAPIJOM U KUĆI
Na temelju Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u kući, osigurana osoba ostvaruje pravo na bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom na osnovi bolesti, bolesnih stanja i posljedica ozljeda navedenih u popisu Pravilnika, a iznimno može ostvariti pravo na provođenje fizikalne terapije u kući u slučaju kada je potpuno nepokretna, odnosno teško pokretna a što za svaki slučaj posebice utvrđuje liječničko povjerenstvo HZZO.

 LINK - PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ZA BOLNIČKO LIJEČENJE MEDICINSKOM REHABILITACIJOM I FIZIKALNOM TERAPIJOM U KUĆI


PRAVO NA ORTOPEDSKA I DRUGA POMAGALA
Osigurana osoba ima pravo na ortopedska i druga pomagala, na popravak pomagala, na rezervne dijelove i potrošni materijal, te na izradu pomagala određene kakvoće u opsegu i na način utvrđen Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima. Osigurana osoba ima pravo na pomagala utvrđene vrijednosti, količine i dužine roka uporabe prema medicinskoj indikaciji, a daje se na uporabu bez ili uz obvezu vraćanja. Pomagala propisuje ugovorni liječnik određene specijalnosti, a izdanu potvrdu mora ovjeriti ovlašteni zaposlenik HZZO. Veći dio pomagala moguće je dobiti tek nakon odobrenja povjerenstva za ortopedska i druga pomagala područne službe HZZO, a dio samo po odobrenju povjerenstva za pomagala pri Direkciji HZZO.

 LINK - PRAVO NA ORTOPEDSKA I DRUGA POMAGALA


PRAVO NA ZDRAVSTVENU NJEGU U KUĆI OSIGURANE OSOBE
Pod pojmom rehabilitacije podrazumijeva se pasivno i aktivno razgibavanje osigurane osobe u okviru zdravstvene njege koja se provodi u kući osigurane osobe.
Zdravstvena njega osigurane osobe provodi se u svrhu poboljšanja njezinog zdravstvenog stanja i sprječavanja njegovog pogoršanja.
Provođenje zdravstvene njege uključuje i poduku osigurane osobe te članova njezine obitelji o provođenju postupaka zdravstvene njege.

UVJETI I NAČIN OSTVARIVANJA PRAVA NA ZDRAVSTVENU NJEGU

Osigurana osoba ostvaruje pravo na zdravstvenu njegu na osnovi utvrđenih sljedećih stanja:
• nepokretnosti i slabije pokretljivosti (koje za kretanje trebaju pomoć druge osobe i koriste pomagala za kretanje)
• kronične bolesti u fazi pogoršanja ili komplikacije, uz uvjet da izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite(u daljnjem tekstu: izabrani doktor) istodobno provodi liječenje u kući, te da indicira i potrebu provođenja zdravstvene njege
• prolaznih ili trajnih stanja u kojima nije moguće samozbrinjavanje
• nakon složenijih operativnih zahvata koji zahtijevaju previjanje i njegu rane, te skrb za anus praeter i ostale stome
• kod bolesnika u terminalnoj fazi bolesti.

Prijedlog za zdravstvenu njegu osigurane osobe daje izabrani doktor, u skladu s ovim Pravilnikom i drugim općim aktima Zavoda.
Prijedlog se daje na tiskanici čiji je oblik i sadržaj propisan općim aktom Zavoda o sastavu, ovlastima i načinu rada liječničkih povjerenstava Zavoda.
Odobrenje za provođenje zdravstvene njege prema prijedlogu izabranog doktora daje liječničko povjerenstvo područnog ureda Zavoda prema sjedištu ordinacije izabranog doktora.

Prijedlog za provođenje zdravstvene njege osigurane osobe izabrani doktor daje nakon što je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju, obavio pregled i utvrdio zdravstveno stanje osigurane osobe.
U obrazloženju prijedloga za zdravstvenu njegu, izabrani doktor predlaže postupke u skladu s Odlukom o utvrđivanju Popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima – vremenski i kadrovski normativi, a prema utvrđenim stanjima i određuje vremensko razdoblje provođenja zdravstvene njege.
Izabrani doktor obvezan je svaku propisanu i odobrenu zdravstvenu njegu prijaviti mjerodavnoj patronažnoj službi, te voditi brigu da zdravstvenu njegu provodi ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse koje je odredio.

Patronažna služba obvezna je tijekom razdoblja pružanja njege obići osiguranu osobu najmanje jednom u 14 dana, te izvijestiti izabranog doktora o njezinom zdravstvenom stanju, rezultatima dotada provedene zdravstvene njege i potrebi njezinog daljnjeg provođenja, odnosno potrebi obavljanja pregleda od strane izabranog doktora.

Liječničko povjerenstvo područnog ureda Zavoda može osiguranoj osobi uskratiti odobrenje za zdravstvenu njegu ako nakon pregleda osigurane osobe utvrdi da ne postoji medicinska opravdanost za njezino provođenje.

Na osnovi nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva područnog ureda Zavoda, kojom je osiguranoj sobi uskraćeno odobrenje za provođenje zdravstvene njege područni ured Zavoda, nadležan prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane obvezan je na njezin zahtjev izdati joj prvostupanjsko rješenje u upravnom postupku.

Provođenje zdravstvene njege može se odobriti maksimalno sedam puta tjedno. Dnevno se može odobriti postupaka zdravstvene njege u trajanju od maksimalno 135 minuta bez uračunatog vremena puta.

Zdravstvenu njegu provodi medicinska sestra, odnosno medicinski tehničar općeg smjera u privatnoj praksi ili medicinska sestra, odnosno medicinski tehničar radnici ustanove za zdravstvenu njegu u kući koji sa Zavodom imaju sklopljen ugovor za provođenje te zdravstvene zaštite.
Zdravstvenu njegu zdravstveni radnici iz stavka 1. ovog članka provode samostalno u skladu s uputama izabranog doktora.

B) PRAVA U SUSTAVU MIROVINSKOG OSIGURANJA

Zakonom o mirovinskom osiguranju osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj starosti i invalidnosti, a članovima njihovih obitelji za slučaj smrti osiguranika odnosno korisnika mirovine. Obvezno se osiguravaju prava na starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu, zatim na profesionalnu rehabilitaciju, naknadu za tjelesno oštećenje i naknadu putnih troškova u svezi s ostvarivanjem osiguranih prava.

INVALIDSKA MIROVINA
Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na invalidsku mirovinu moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:
- POSTOJANJE INVALIDNOSTI
- UVJET STAŽA

Prema članku 34. Zakona o mirovinskom osiguranju invaliditet postoji kada:

1. kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad).

2. ili kad se radna sposobnost trajno smanji za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad - invalidi rada).

Zakon o mirovinskom osiguranju osiguranim osobama za slučaj invaliditeta jamči pravo na invalidsku mirovinu.

Osiguranici kojima je temeljem invaliditeta utvrđena opća nesposobnost za rad ili profesionalna nesposobnost za rad stječu pravo na invalidsku mirovinu.

Ako je invaliditet nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pravo na invalidsku mirovinu ostiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Uvjet staža je zadovoljen kada:
• mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada i to prije navršenih 65 godina života (muškarci) odnosno 60 godina života (žena). Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka invalidnosti.
• osiguraniku koji je nakon navršene 20. godine života bio na redovitom školovanju i takvim školovanjem stekao višu stručnu spremu, radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je stekao visoku stručnu spremu - od navršene 26. godine života.

Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za razdoblje koje je osiguranik:
• proveo na odsluženju vojnog roka
• bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje

Prava stečena na osnovi invaliditeta traju dok postoji stanje invaliditeta prema kojem je pravo određeno.
Pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ne stječe se u slučaju kada se utvrdi da se osiguranik, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnosti - može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.

Pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik:
• kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine života, a ima višu stručnu spremu, ako je do dana nastanka invalidnosti navršio staž osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima visoku stručnu spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navršio jednu godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja

• kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.


NAKNADA ZBOG TJELESNOG OŠTECENJA
Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne invalidnost.

UVJETI
Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Ozljedom na radu smatra se svaka:
• ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima svojstvo osiguranika,

• bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekoga nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika,

• ozljeda koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran,

• ozljeda koju osiguranik pretrpi u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu i prava na profesionalnu rehabilitaciju,

• ozljeda, odnosno bolest, koju pretrpi osigurana osoba iz članka 18. do 20. ZOMO,

• ozljeda koju osoba pretrpi u vezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno pri zasnivanju radnog odnosa.

Profesionalne bolesti su određene bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ZOMO.

Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima, utvrđuju se zakonom. (Zakon o listi profesionalnih bolesti «Narodne novine», broj 162/98 i 107/07)

Vrsta tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na temelju kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđeni su zakonom. (Zakon o listi tjelesnih oštećenja «Narodne novine», broj 162/98).

POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA
Postupak se pokreće na zahtjev osiguranika u ustrojstvenoj jedinici Zavoda na čijem je području osigurana osoba koja ostvaruje pravo, odnosno od koje se izvodi pravo, bila posljednji put osigurana.

IZRAČUN I USKLAĐIVANJE NAKNADE
Naknada zbog tjelesnog oštećenja određuje se ovisno o postotku tjelesnog oštećenja u odgovarajućem postotku od osnovice i iznosi:

C) PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

PRAVA NA NOVČANE NAKNADE I POTPORE, DRUGI OBLICI POMOĆI I SOCIJALNE USLUGE

Ovim se Zakonom uređuju:

I. novčane naknade i potpore

II. drugi oblici pomoći

III. socijalne usluge.

I. NOVČANE NAKNADE I POTPORE

Vrste novčanih naknada i potpora

Novčane naknade i potpore po ovom Zakonu su:

1. pomoć za uzdržavanje,

2. pomoć za stanovanje,

3. jednokratna pomoć,

4. potpore za obrazovanje,

5. osobna invalidnina,

6. doplatak za pomoć i njegu,

7. status roditelja njegovatelja,

8. inkluzivni dodatak.

OSNOVICA

Osnovica na temelju koje se utvrđuje iznos novčanih naknada, potpora i materijalne pomoći po ovom Zakonu, osim pomoći za uzdržavanje, iznosi 15,04% utvrđene proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj.

Osnovica na temelju koje se utvrđuje iznos pomoći za uzdržavanje iznosi 22,5% mjesečnog iznosa relativne linije siromaštva za samačko kućanstvo, koji objavljuje Državni zavod za statistiku.

Iznos osnovice utvrđuje se na temelju linije siromaštva za samačko kućanstvo iz prethodne godine.

Iznos osnovice koji objavljuje svake godine Državni zavod za statistiku, počinje se primjenjivati od 1. siječnja sljedeće godine.

Ako iznos osnovica nije cijeli broj, zaokružuje se na cijeli broj.

I. NOVČANE NAKNADE I POTPORE

1. POMOĆ ZA UZDRŽAVANJE

Pravo na pomoć za uzdržavanje ima samac ili članovi kućanstva za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba u visini utvrđenoj ovim Zakonom, koji nemaju sredstva za tu namjenu iz razloga na koje nisu mogli ili ne mogu utjecati, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, dohotkom, imovinom, naknadama ili primicima, sredstvima obveznika uzdržavanja ili prihodima ostvarenim na drugi način.

Članovi kućanstva određuju odraslu osobu koja ih predstavlja u postupku ostvarivanja prava na pomoć za uzdržavanje.

Radno sposoban i djelomično radno sposoban korisnik pomoći za uzdržavanje ima pravo i obvezu sudjelovati u aktivnostima koje omogućavaju njegovu socijalnu uključenost.

Mjere i aktivnosti za socijalnu uključenost u sustavu socijalne skrbi te sadržaj plana aktivnosti.

Plan aktivnosti korisnika

Zavod će utvrditi plan aktivnosti s korisnikom o aktivnom rješavanju njegove nepovoljne socijalne situacije, koji je sastavni dio njegovog individualnog plana, kao i njegovu suglasnost na umanjenje ili prestanak prava u slučaju neopravdanog neizvršavanja obveza iz plana.

Pravo na pomoć za uzdržavanje može se ostvariti u novcu ili u naravi u visini/vrijednosti.

Iznos pomoći za uzdržavanje u novcu

Iznos pomoći za uzdržavanje utvrđuje se u postotku od utvrđene osnovice preračunate u novčani iznos.

Pomoć za uzdržavanje iznosi za:

1. samca – 120% osnovice,

2. obitelj za:

– odraslog člana obitelji – 80% osnovice,

– dijete do navršene 7. godine – 80% osnovice,

– dijete od navršene 7. godine do navršene 15. godine – 90% osnovice,

– dijete od navršene 15. godine do 18. godine života, odnosno mlađi punoljetnik do završetka redovitog školovanja, a najduže do navršene 26. godine života – 100% osnovice.

Iznosi utvrđeni prema stavku 2. ovoga članka povećavaju se ako je korisnik:

– odrasla osoba s općom nesposobnosti za rad koja živi sama – za 50% osnovice,

– odrasla osoba s općom nesposobnosti za rad koja živi u obitelji – za 30% osnovice,

– trudnica nakon 12 tjedana trudnoće i rodilja do 2 mjeseca nakon poroda – za 50% osnovice,

– dijete u jednoroditeljskoj obitelji – za 25% osnovice.

Vrijednost pomoći u naravi utvrđuje se prema propisanim kriterijima.

Uračunavanje prihoda

Visina pomoći za uzdržavanje utvrđuje se kao razlika između iznosa sredstava za uzdržavanje i iznosa prosječnoga mjesečnoga prihoda samca ili obitelji ostvarenog u tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev za ostvarivanje toga prava, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti.

Ako samac ili obitelj u vrijeme donošenja prvostupanjske odluke zbog promijenjenih okolnosti od dana pokretanja postupka ostvaruje najmanje 10% viši ili niži mjesečni prihod, visina pomoći za uzdržavanje utvrđuje se kao razlika između utvrđenih sredstava za uzdržavanje i prihoda ostvarenog u vrijeme donošenja prvostupanjske odluke.

U prihode samca i obitelji uračunava se i posredno utvrđeni dohodak i drugi primici koje samac, odnosno obitelj ne prikaže, no Zavod utvrdi da njima plaća robu ili usluge koje ne služe zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, u iznosu koji prelazi prikazane prihode.

U prihode samca ili obitelji ne uračunavaju se:

– novčane naknade i potpore po ovom Zakonu,

– socijalna pomoć i naknada koju osigurava jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, do iznosa utvrđene osnovice,

– doplatak za djecu,

– sredstva za uzdržavanje za dijete ostvarena na temelju propisa o obiteljskim odnosima,

– stipendija koja omogućuje obrazovanje i osposobljavanje za dijete/mlađu punoljetnu osobu koja je bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, te dijete/mlađu punoljetnu osobu čija je obitelj korisnik pomoći za uzdržavanje.

– godišnji dar za božićne i uskrsne blagdane i dar za djecu do 15. godine života,

– novčana naknada za tjelesno oštećenje,

– ortopedski dodatak,

– doplatak za pomoć i njegu po odredbama drugih zakona,

– opskrbnina koju prima udomitelj za potrebe smještenog korisnika,

– primici koje fizičke osobe ostvare na osnovi donacija pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe,

– sredstva za saniranje posljedica elementarnih nepogoda.

(Ako radno sposobni ili profesionalno radno nesposobni korisnik prihvati ponuđeni posao ili rad u trajanju do 6 mjeseci, koji je utvrđen planom aktivnosti, te mu pravo na pomoć za uzdržavanje prestane, ostvareni dohodak ili primitak za rad u razdoblju od 3 mjeseca prije podnošenja novog zahtjeva za ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje, ne uračunava se u prihode.

Iznos prihoda obitelji umanjuje se za iznos koji na temelju propisa o obiteljskim odnosima član obitelji plaća za uzdržavanje osobe koja nije član te obitelji..

Poljoprivredniku i članu njegove obitelji, koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, prosječni mjesečni prihod s te osnove utvrđuje se prema rješenju porezne uprave, potvrdi agencije nadležne za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju o isplaćenim potporama sukladno poreznim propisima i na temelju drugih relevantnih podataka.

Prosječni mjesečni prihod iz ne utvrđuje se poljoprivredniku samcu starijem od 65 godina i obitelji koja obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a svi članovi obitelji su stariji od 65 godina ili neovisno o dobi ukoliko imaju utvrđen invaliditet.

Uračunavanje povremenih i jednokratnih prihoda

Ukoliko je samac ili član obitelji u razdoblju od tri mjeseca prije mjeseca podnošenja zahtjeva ostvario povremenim radom prihode (povremeni prihod), pri izračunavanju iznosa pomoći povremeni se prihodi uračunavaju kao prosječni mjesečni prihod.

Samac ili obitelj koji su ostvarili prihode jednokratno u razdoblju od godinu dana prije mjeseca podnošenja zahtjeva, nemaju pravo na pomoć za uzdržavanje za razdoblje za koje ostvareni prihod odgovara iznosu pomoći koju bi ostvario samac, odnosno član obitelji.

Jednokratni prihodi po ovom zakonu su darovanja, odštete, otpremnine, nagrade i drugi prihodi koje je korisnik primio samo jednom.

Prihodi se računaju tako da se kao vlastiti prihod uzima u obzir 1/12 prihoda mjesečno u visini pomoći za uzdržavanje koju bi ostvario samac, odnosno član obitelji.

Samac ili obitelj koji su ostvarili sredstva prodajom vlastite, darovane ili nasljeđene pokretnine ili nekretnine nemaju pravo na pomoć za uzdržavanje za razdoblje za koje iznos pomoći odgovara visini osnovice za plaćanje poreza na promet pokretnina i nekretnina.

Uvjeti za ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje

Članak 50.

Pravo na pomoć za uzdržavanje može ostvariti samac ili obitelj pod uvjetom da:

– vrijednost nekretnina u vlasništvu samca ili punoljetnih članova obitelji ne prelazi iznos od 100 proračunskih osnovica za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj na dan podnošenja zahtjeva,

– u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva nije prodao, darovao ili se odrekao prava na nasljeđivanje nekretnine, ako je time mogao ostvariti sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba u vrijeme podnošenja zahtjeva,

– nisu vlasnici pokretne imovine koju bi mogli koristiti ili otuđiti bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba i time osigurati sredstva u visini pomoći za uzdržavanje sebe ili članova svoje obitelji,

– na dan podnošenja zahtjeva nisu vlasnici jednog ili više motornih vozila, vrijednost kojeg/kojih je veća od sedam proračunskih osnovica za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj, osim motornog vozila koje služi za prijevoz samca ili člana obitelji koji je korisnik doplatka za pomoć i njegu ili osobne invalidnine, starije i nemoćne teško pokretne osobe ili obitelji sa 6 i više članova,

– samac ili član obitelji nije sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.

Vrijednost zadovoljavajućeg stambenog prostora, koji samac, odnosno punoljetni članovi kućanstva imaju u vlasništvu, ne uračunava se u vrijednost imovine.

Ukoliko samac ili član obitelji u razdoblju od godine dana prije dana podnošenja zahtjeva otuđi ili prenese na maloljetnog člana obitelji nekretninu, nema pravo na pomoć za uzdržavanje.

Pravo na pomoć za uzdržavanje nema samac niti član obitelji ako:

– ima redovite mjesečne prihode u visini većoj od utvrđenog iznosa,

– ne želi tražiti uzdržavanje od osobe koja ga je obvezna uzdržavati na temelju propisa o obiteljskim odnosima, osim ako Zavod utvrdi da zakonski obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti davati uzdržavanje jer su njegovi prihodi ili prihodi njegove obitelji manji od trostrukog utvrđenog iznosa pomoći za samca ili obitelj,

– ne želi ostvariti uzdržavanje na temelju sklopljenog ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju, a nije pokrenuo postupak za raskid tog ugovora,

– ima u vlasništvu ili suvlasništvu stan, kuću ili drugu nekretninu koja ne služi njemu ili članu obitelji za podmirenje osnovnih stambenih potreba, a čijom bi prodajom ili prihodima od nekretnine mogao ostvariti sredstva za uzdržavanje,

– je sposoban ili djelomično sposoban za rad (profesionalno nesposoban za rad), a nije uredno prijavljen u evidenciju nezaposlenih osoba,

– može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi.

Pravo na pomoć za uzdržavanje nema samac niti član obitelji ako je sposoban ili djelomično sposoban za rad (profesionalno nesposoban za rad), a nije uredno prijavljen u evidenciju nezaposlenih osoba, ne primjenjuje se na:

– osobu kojoj nedostaje 5 godina života ili mirovinskog staža do stjecanja prava na starosnu mirovinu koja se ostvaruje sukladno propisima iz mirovinskog osiguranja,

– dijete od navršene 15. godine dok se redovito školuje, odnosno mlađeg punoljetnika do završetka redovitog školovanja, a najduže do navršene 26. godine života,

– trudnicu nakon 12 tjedana trudnoće i rodilju do šest mjeseci nakon poroda te roditelja koji čuva i odgaja dijete do godinu dana života, blizance do tri godine života ili troje i više djece do navršenih 10 godina života,

– nezaposlenog člana obitelji bez prihoda koji skrbi za dijete ili za odraslog člana obitelji koji nije sposoban brinuti se za sebe, ukoliko takav način skrbi o djetetu, odnosno odrasloj osobi nadomješta institucionalnu skrb po ovom Zakonu.

Obveza pokretanja sudskog postupka za uzdržavanje

Ako samac odnosno član kućanstva koji je nesposoban za rad ima srodnika s kojim ne živi, a koji je prema propisima o obiteljskim odnosima obvezan sudjelovati u njegovom uzdržavanju, tijekom postupka za ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje u obvezi je kod nadležnog suda pokrenuti postupak radi utvrđivanja obveze uzdržavanja od strane srodnika, ukoliko ta obveza nije utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom.

Postupak smatra se hitnim.

Isplata pomoći za uzdržavanje

Pomoć za uzdržavanje ostvaruje se od dana podnošenja zahtjeva, odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Pomoć se isplaćuje mjesečno u iznosima zaokruženim na kune, a iznos manji od jedne kune ne isplaćuje se.

Pomoć koja iznosi manje od 10% osnovice samcu, odnosno obitelji isplaćuje se u jednokratnom iznosu za tri mjeseca i to za tri mjeseca unaprijed.

Ako se promijeni osnovica, Zavod izvješćuje korisnika o promjeni iznosa pomoći putem isplatnice.

Pomoć u naravi

Zavod će priznati pravo na pomoć za uzdržavanje u cijelosti ili djelomično kao pomoć u naravi kada utvrdi da je to povoljnije za korisnika ili da on pomoć u novcu ne koristi, odnosno da postoji velika vjerojatnost da tu pomoć neće koristiti namjenski.

b) Posebni uvjeti za radno sposobne ili djelomično radno sposobne nezaposlene osobe

Nezaposlena radno sposobna ili djelomično radno sposobna nezaposlena osoba ima pravo na pomoć za uzdržavanje ako ispunjava uvjete propisane člankom 50. ovoga Zakona i ako se nalazi na redovitom školovanju ili je u evidenciji nezaposlenih osoba;

Osoba koja ostvari pravo na pomoć za uzdržavanje, za vrijeme ostvarivanja prava obvezna je prihvatiti zaposlenje, posao po ugovoru o djelu ili ugovor o autorskom djelu, koji je u skladu s njezinim psihofizičkim sposobnostima, a nakon tri mjeseca primanja novčane pomoći i privremeni ili povremeni humanitarni rad ili drugu primjerenu aktivnost koju joj ponudi Zavod, u skladu s propisima o zapošljavanju, pravilnikom o Mjerama i aktivnosti za socijalnu uključenost u sustavu socijalne skrbi i planom aktivnosti korisnika.

Primjereni privremeni ili povremeni humanitarni rad ili drugi sličan rad su aktivnosti na području neprofitnih djelatnosti na radovima koji nisu dio redovitog radnog procesa, a provode se za opće dobro s ciljem poboljšanja socijalne integracije i mogućnosti zapošljavanja osobe koja prima pomoć za uzdržavanje.

Aktivnosti se mogu provoditi u opsegu od najmanje 8 sati tjedno, a najviše 100 sati mjesečno.

Razdoblje primanja pomoći i poticanje zapošljavanja

Korisnik ima pravo na pomoć za uzdržavanje u trajanju do godinu dana.

Ako korisnik redovito izvršava aktivnosti utvrđene planom, pravo na pomoć za uzdržavanje priznaje mu se i nakon razdoblj od godine dana.

Promjena okolnosti i prestanak prava

Zavod povremeno, a najmanje svaka 3 mjeseca, preispituje postojanje činjenica i okolnosti koje su bile odlučujuće za ostvarivanje prava na novčanu pomoć za uzdržavanje.

Ako su se promijenile okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje prava ili visina pomoći za uzdržavanje, Zavod donosi novo rješenje.

Zavod po službenoj dužnosti svaki mjesec pribavlja od nadležne službe za zapošljavanje skupno uvjerenje o prijavi u evidenciju za nezaposlene radno sposobne korisnike, a dan s kojim se nezaposlena osoba prestaje voditi u evidenciji nezaposlenih osoba uzima se kao dan promijenjene okolnosti.

Ako Zavod utvrdi da su se prilike korisnika promijenile i znatno su nepovoljnije, tako da korisnik ispunjavaju uvjete za ostvarivanje većeg iznosa pomoći, taj se iznos povećava od prvog dana sljedećeg mjeseca kada je Zavod utvrdio nastale promjene.

Obveza prijave promijenjenih okolnosti

Korisnik pomoći za uzdržavanje obvezan je Zavodu pravodobno prijaviti svaku promjenu podataka o svojim prihodima i imovini te druge okolnosti koje utječu na ostvarivanje ili visinu pomoći za uzdržavanje, a najkasnije u roku od 8 dana od dana nastanka promjene.

Kad Zavod utvrdi da korisnik tijekom korištenja pomoći za uzdržavanje nije prijavio promjenu iz stavka 1. ovoga članka u navedenom roku, prestaje mu pravo i korisnik nema pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava na pomoć za uzdržavanje 6 mjeseci nakon prestanka prava, a isplata pomoći obustavlja se s prvim danom tekućeg mjeseca u kojem je promjena utvrđena.

Prestanak prava i isplate pomoći

Zavod će donijeti rješenje o prestanku prava na pomoć za uzdržavanje ako praćenjem materijalnih i drugih socijalnih prilika korisnika utvrdi da su se one promijenile i znatno su povoljnije nego što bi ih on mogao osigurati sredstvima za uzdržavanje.

Pravo na pomoć za uzdržavanje prestaje:

– ako je korisnik u pritvoru, na izdržavanju kazne zatvora, odnosno do otpusta korisnika te dok je u inozemstvu ili ako tijekom mjeseca više od 15 dana boravi u inozemstvu.

– korisniku kojem je priznato pravo na usluge stalnog ili tjednog smještaja po ovom Zakonu te u drugim slučajevima kada mu je osigurano zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Ako je korisnik duže od 2 mjeseca neprekidno na bolničkom liječenju, pomoć za uzdržavanje umanjuje se za 50% iznosa tijekom tog vremena.

Iznimno, kada korisnik umre, pravo prestaje i isplata se obustavlja od dana kada je ta okolnost nastupila bez donošenja rješenja.

(Pravo na pomoć za uzdržavanje prestaje korisniku koji je pri ostvarivanju prava dao netočne ili nepotpune podatke o svim svojim prihodima i imovinskom stanju i članova svoje obitelji/kućanstva ili nije omogućio centru za socijalnu skrb uvid u sve prihode i imovinsko stanje.

Korisnik nema pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava na pomoć za uzdržavanje 6 mjeseci nakon prestanka prava, a isplata pomoći obustavlja se s prvim danom mjeseca u kojem je Zavod utvrdio navedene okolnosti.

Radno sposobnom ili profesionalno radno nesposobnom korisniku koji neopravdano odbije ili prekine ponuđeni posao ili drugu primjerenu aktivnost utvrđenu planom, prestaje pravo na pomoć za uzdržavanje.

Korisnik nema pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava na pomoć za uzdržavanje u sljedećih 6 mjeseci nakon mjeseca u kojem je izgubio pravo.

NAKNADA ŠTETE

Naknada štete i vraćanje neosnovano primljene pomoći

Korisnik je dužan vratiti neosnovano primljenu pomoć za uzdržavanje i nadoknaditi štetu Zavodu ako:

– je na temelju neistinitih ili netočnih podataka za koje je znao ili morao znati da su neistiniti, odnosno netočni ili je na drugi protupravan način ostvario pomoć koja mu po ovom Zakonu ne pripada ili je ostvario pomoć u većem opsegu nego što mu pripada,

– u određenom roku nije prijavio promjenu koja utječe na gubitak ili visinu pomoći, a znao je ili je morao znati za tu promjenu,

– mu je isplaćena pomoć na koju nije imao pravo prema rješenju ili mu je pomoć isplaćena u većem iznosu od iznosa određenog u rješenju.

Kada Zavod utvrdi te okolnosti, poziva korisnika putem pisane obavijesti da neosnovano primljenu pomoć vrati u roku od 8 dana od dana zaprimljene obavijesti o utvrđenim okolnostima.

O povratu neosnovano primljene pomoći za uzdržavanje iz stavka 1. ovoga članka, Zavod odlučuje rješenjem u istom postupku u kojem odlučuju o prestanku prava.

Neosnovano primljenu pomoć korisnik je dužan vratiti najkasnije u roku od 30 dana od dana izvršnosti rješenja iz stavka 3. ovoga članka, a nakon tog roka sa zakonskom zateznom kamatom.

Na naknadu štete primjenjuje se zakon kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovim Zakonom nije propisano drugo.

Nagodba i otpis duga

Zavod može s korisnikom sklopiti nagodbu o načinu i vremenu povrata neosnovano primljene pomoći, pri čemu se u obzir uzima visina vlastitog dohotka korisnika i njegov socijalni položaj.

Odgoda plaćanja može se dogovoriti najduže za razdoblje od tri godine.

Korisnik je dužan Zavodu u skladu s nagodbom o povratu novčane socijalne pomoći redovito prilagati dokaze o izvršenim uplatama.

Ako korisnik zakasni s otplatom, dužan je platiti zakonske zatezne kamate.

Zavod može na prijedlog korisnika odlučiti da se njegov dug djelomično ili u cijelosti otpiše, ali najviše do visine vrijednosti predmeta i primanja koji su prema propisima o ovrsi izuzeti iz ovrhe.

Prijedlog korisnika za otpis, odnosno djelomični otpis, koja mora sadržavati podatke o vlasništvu imovine, prihodima korisnika i članova njegove obitelji, korisnik predaje zavodu ili centru za socijalnu skrb.

Zavod odlučuje o otpisu duga u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga na temelju podataka iz svojih evidencija i podataka iz evidencija drugih tijela te na temelju priloženih dokaza od strane korisnika.

Dug se može otpisati ako korisnik nema prihoda ni imovine i ako bi naplata duga ugrozila osnovne životne potrebe korisnika i članova njegove obitelji.

2. POMOĆ ZA STANOVANJE

Uvjeti

Pravo na pomoć za stanovanje ima samac ili članovi kućanstva pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ako plaćanje troškova stanovanja ne ostvaruju po drugoj osnovi.

Troškovi stanovanja u smislu ovoga Zakona su troškovi najamnine, pričuve, komunalne naknade, električne energije, plina, drva i drugih energenata, grijanja, vode, odvodnje te drugi troškovi stanovanja u skladu s posebnim propisima.

Pravo na pomoć za stanovanje ima samac ili članovi kućanstva koji koriste stan iste ili manje veličine od zadovoljavajućeg stambenog prostora, i ako prosječni mjesečni prihod samca ili članova kućanstva u posljednja tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, ne prelazi visinu sredstava za uzdržavanje.

Samac ili članovi kućanstva koji imaju u vlasništvu ili suvlasništvu kuću ili stan koji im ne služi za podmirenje osnovnih stambenih potreba, poslovni prostor ili kuću za odmor, nemaju pravo na pomoć za stanovanje.

Postupak

Rješenje o pravu na pomoć za stanovanje donosi jedinica lokalne samouprave u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Jedinica lokalne samouprave djelomično ili u cijelosti izvršava plaćanje računa ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je pružila uslugu stanovanja za troškove, na temelju rješenja.

Iznos pomoći

Pomoć za stanovanje priznaje se u polovici mjesečnog iznosa potrebnog za uzdržavanje samca ili članova obitelji.

Pomoć za stanovanje može se priznati i iznad iznosa potrebnog za uzdržavanje, a najviše do dvostrukog utvđrenog  iznosa, ako bi se time spriječilo odvajanje djece iz obitelji.

Trošak ogrijeva

Korisniku pomoći za stanovanje koji se grije na drva, osigurava se jednom godišnje 3 m3 drva plaćanjem troškova ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je uslugu izvršila ili mu se može odobriti novčani iznos za podmirenje troška ogrijeva u visini koju odlukom odredi nadležna jedinica područne (regionalne) samouprave.

Odluku donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave najkasnije do 30. rujna za tekuću godinu.

3. JEDNOKRATNA POMOĆ

Jednokratna pomoć je poseban oblik novčane ili materijalne pomoći samcu ili obitelji koji su se našli u položaju trenutačne materijalne ugroženosti iz razloga na koje nisu mogli, odnosno ne mogu utjecati, te radi toga nisu u mogućnosti podmiriti neke osnovne životne potrebe kao što su rođenje ili školovanje djeteta, bolest ili smrt člana obitelji, elementarne nepogode, nabavke osnovnih predmeta u kućanstvu, nabavke neophodne odjeće i obuće i drugo.

Jednokratnu pomoć Zavod može odobriti i korisniku kojeg uputi na smještaj, ako korisnik nema sredstava za odjeću, obuću i prijevoz, potrebna za realizaciju smještaja.

Zavod može iznimno odobriti jednokratnu pomoć korisnicima usluge smještaja i u slučaju ako potreba nije zadovoljena u okviru usluge smještaja ili pomoći ostvarene po drugoj osnovi.

Uvjeti

Jednokratna pomoć priznaje se do iznosa koji podmiruje potrebu.

Ako je iznos potrebne pomoći veći od peterostrukog utvrđenog iznosa osnovice, Zavod je obvezan pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva.

Zavod je obvezan uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti priložiti potrebne socioanamnestičke podatke i dokaze o opravdanosti potrebe radi koje se podnosi zahtjev.

Iznos pomoći u jednoj kalendarskoj godini može se odobriti iznimno do visine tri proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj u osobito opravdanim slučajevima.

Ministarstvo je obvezno bez odgode odlučiti o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti, a najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

Pogrebni troškovi korisnika pomoći za uzdržavanje

Jednokratna pomoć u visini većoj od peterostrukog utvrđenog iznosa osnovice odobrava se bez prethodne suglasnosti Ministarstva osobi koja je snosila troškove pogreba korisnika pomoći za uzdržavanje.

Zavod odobrava plaćanje pogrebnih troškova do iznosa osnovnih troškova pogreba u mjestu smrti korisnika ili mjestu pogreba, a u iznos troškova uračunavaju se i troškovi prijevoza pokojnika.

Pomoć u novcu ili u naravi

Zavod osigurava jednokratnu pomoć u novcu ili u naravi.

Jednokratna pomoć odobrava se u naravi u slučajevima iz članka 55. ovoga Zakona.

Članak 55.

Zavod će priznati pravo na pomoć za uzdržavanje u cijelosti ili djelomično kao pomoć u naravi kada utvrdi da je to povoljnije za korisnika ili da on pomoć u novcu ne koristi, odnosno da postoji velika vjerojatnost da tu pomoć neće koristiti namjenski.

Jednokratnu pomoć može osigurati i jedinica lokalne samouprave u slučajevima propisanim općim aktom te jedinice.

Zavod razmjenjuje podatke s jedinicama lokalne samouprave o odobrenim jednokratnim pomoćima.

Jedinica lokalne samouprave dostavlja Zavodu popis korisnika i odobrenih takvih jednokratnih pomoći Postupak i isplata

Ako je postupak pokrenut na zahtjev, podnositelj je obvezan točno navesti za koju namjenu treba pomoć i odrediti visinu potrebnih sredstava.

Zavod je obvezan donijeti rješenje o zahtjevu bez provedbe ispitnog postupka, najkasnije u roku od 8 dana od dana pokretanja postupka.

Prije donošenja odluke potrebno je pribaviti dokaze o postojanju osnovne životne potrebe koju osoba ne može podmiriti i utvrditi visinu iznosa kojim se ta potreba može podmiriti.

Protiv rješenja nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Zavod na temelju uputnice vrši plaćanje računa za troškove korisnika kojem je odobrena jednokratna pomoć u novcu.

Raspodjelu jednokratne pomoći u naravi provodi tijelo određeno općim aktom općine, odnosno grada na temelju uputnice koju to tijelo izdaje korisniku.

4. POTPORE ZA OBRAZOVANJE

Potpora za troškove smještaja u učeničkom domu

Zavod priznaje pravo na troškove smještaja u učeničkom domu kao potporu za obrazovanje člana obitelji polaznika srednje škole, ako obitelj ostvaruje pravo na pomoć za uzdržavanje.

Pravo na potporu priznaje se obitelji za člana smještenog u učeničkom domu ili polazniku srednje škole pod skrbništvom smještenom u učenički dom, u visini troškova smještaja, pod uvjetom:

– da prosječni mjesečni prihod po članu obitelji, tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, ne prelazi ili je jednak iznosu od 150% osnovice,

– ako je polaznik srednje škole dijete iz jednoroditeljske obitelji čiji prosječni mjesečni prihod po članu obitelji, tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, ne prelazi ili je jednak iznosu od dvije osnovice,

– ako je polaznik srednje škole dijete pod skrbništvom čiji vlastiti prihod ne prelazi ili je jednak iznosu od 250% osnovice.

Iznimno, djetetu s teškoćama u razvoju te djetetu smještenom u udomiteljskoj obitelji, polazniku srednje škole, ako pohađa školu izvan mjesta prebivališta, a ne može mu se osigurati školovanje u mjestu prebivališta, priznaje se pravo na troškove smještaja u učeničkom domu.

Potpora za troškove prijevoza

Osoba s invaliditetom i dijete s teškoćama u razvoju koja pohađa nastavu radi stjecanja srednjoškolskog obrazovanja po posebnom programu ili osposobljavanja za samozbrinjavanje izvan mjesta svoga prebivališta, a ne postoji potreba da joj se prizna pravo na usluge stalnog smještaja, ima pravo na novčanu potporu za pokriće troškova prijevoza do svojeg prebivališta.

Rješenje o pravu donosi Zavod.

Potpora obuhvaća troškove prijevoza u odlasku i povratku.

Novčani iznos potpore priznaje se po najnižoj cijeni za redovita prijevozna sredstva javnoga prometa za najkraću relaciju, a ako korisnik za prijevoz koristi osobno vozilo, u visini cijene vozne karte javnoga prijevoznog sredstva.

Osoba s invaliditetom i dijete s teškoćama u razvoju koje pohađa nastavu u mjestu prebivališta ima pravo na potporu za pokriće prijevoza ukoliko nema osiguran prijevoz po nekoj drugoj osnovi. Prijevoz u mjestu prebivališta osigurava jedinica lokalne samouprave.

Potpora za školske udžbenike

Zavod može jednom godišnje odobriti jednokratnu novčanu potporu za nabavku obveznih školskih udžbenika za osnovne i srednje škole, korisniku prava na pomoć za uzdržavanje i korisniku prava na smještaj u udomiteljsku obitelj, koji je učenik osnovne ili srednje škole, ako to pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi.

Zavod će za korisnika potpore izvršiti plaćanje računa za školske udžbenike ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je pružila uslugu.

Zavod će u suradnji s lokalnom zajednicom osiguravati sredstva za isplatu potpore te razmjenjivati podatke o odobrenim potporama u tu svrhu.

Zavod razmjenjuje podatke s jedinicama lokalne samouprave o isplaćenim sredstvima za nabavku udžbenika.

Jedinica lokalne samouprave dostavlja Zavodu popis korisnika i odobrenih jednokratnih potpora.

Potpora za redovito studiranje

Korisniku prava na stalni smještaj koji upiše studij kao redoviti student, Zavod priznaje pravo na mjesečnu novčanu potporu u visini četverostrukog iznosa osnovice.

Danom izvršnosti rješenja o priznavanju potpore za redovito studiranje, korisniku prestaje pravo na stalni smještaj.

Pravo na potporu traje do završetka redovitog studiranja u skladu s programom studija koji korisnik pohađa.

Korisniku se može odobriti potpora i tijekom ponavljanja godine u slučaju bolesti ili drugoga opravdanoga razloga, uz suglasnost Zavoda.

Korisnik je obvezan dostaviti dokaz o upisanoj godini najkasnije do 31. listopada svake godine dok traje studiranje te izvijestiti Zavod o završetku studiranja.

Pravo na potporu iz stavka 1. ovoga članka priznaje se neovisno o imovinskom stanju i prihodima korisnika.

5. OSOBNA INVALIDNINA

Osobna invalidnina je novčana potpora na koju ima pravo osoba s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice, ako osobnu invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi.

Korisnik koji ostvaruje pravo na osobnu invalidninu ne može istodobno ostvarivati pravo na doplatak za pomoć i njegu, koji ostvaruje po ovom Zakonu ili na temelju drugih propisa.

Vrstu i težinu invaliditeta i vrstu i težinu promjene u zdravstvenom stanju, pravilnikom propisuje ministar.

Iznos osobne invalidnine i uračunavanje prihoda

Osobna invalidnina iznosi mjesečno 250% osnovice za osobu koja nema vlastiti prihod ni imovinu u vrijednosti većoj od od 100 proračunskih osnovica za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj na dan podnošenja zahtjeva.

Ako osoba iz ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao razlika između iznosa i prosječnog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva.

U prihod ne uračunava se pomoć za uzdržavanje i pomoć za troškove stanovanja koje su ostvarene na temelju ovoga Zakona, mirovina do iznosa najniže mirovine ostvarene za 40 godina mirovinskog staža, ortopedski dodatak, sredstva za uzdržavanje koje dijete ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima i doplatak za djecu.

Izuzeci i smanjeni iznos invalidnine

Ako roditelji korisnika osobne invalidnine koriste: rodiljni ili roditeljski dopust, rad s polovicom punoga radnog vremena, rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta po posebnim propisima, a dijete dnevno boravi dulje od 4 sata u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga boravka, osobna se invalidnina isplaćuje u iznosu od 125% osnovice.

Ako dijete ili odrasla osoba koristi pravo na stalni ili tjedni smještaj, ne može ostvariti pravo na osobnu invalidninu dok to pravo ostvaruje.

6. DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU

Doplatak za pomoć i njegu je novčana potpora namijenjena osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavci namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.

Osoba ima pravo na doplatak za pomoć i njegu ako:

– nema mogućnosti da joj pomoć i njegu osiguraju članovi obitelji,

– nema mogućnosti pomoć i njegu osigurati na temelju ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju,

- prosječni mjesečni prihod osobe ako je samac ne prelazi iznos od 250% osnovice, odnosno ako prosječni mjesečni prihod članova njezine obitelji ne prelazi iznos od 200% osnovice u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti, i

– ako doplatak za pomoć i njegu ne može ostvariti po drugoj osnovi.

Iznos doplatka za pomoć i njegu

Pravo na doplatak za pomoć i njegu može se priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

Vrsta i opseg prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege propisana je odredbama pravilnika.

Visina doplatka za pomoć i njegu iznosi:

– u punom iznosu 100% osnovice

– u smanjenom iznosu 70% osnovice.

Uvjeti za doplatak u punom i smanjenom iznosu

Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu neovisno o uvjetima ima:

– osoba s težim invaliditetom,

– osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju,

– slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život i rad.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu neovisno o uvjetima ima:

– slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja je osposobljena za samostalan život i rad, i

– osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti.

Izuzeci

Osoba kojoj je priznato pravo na osobnu invalidninu ili na usluge stalnog ili tjednog smještaja, po ovom Zakonu ili na temelju drugih propisa, ne može ostvariti istodobno i pravo na doplatak za pomoć i njegu.

Doplatak za pomoć ne isplaćuje se za vrijeme koje je korisnik doplatka proveo u zdravstvenoj ustanovi ili u drugoj ustanovi, trajno ili dulje od 15 dana u tekućem mjesecu, u kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe.

Korisniku kojem je odobren doplatak za pomoć i njegu iznimno se može osigurati i usluga pomoći i njege u kući za zadovoljenje pojedine potrebe koju mu ne mogu pružiti članovi obitelji.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu nema dijete čiji roditelj koristi rodiljni ili roditeljski dopust ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta po posebnim propisima.

Dijete čiji je roditelj ostvario pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena, rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju po posebnim propisima, može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu, za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

7. STATUS RODITELJA NJEGOVATELJA

Pravo na status roditelja njegovatelja ima jedan od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju odnosno osobe s invaliditetom, koje je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe tako da mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata, za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen.

Pravo na status roditelja njegovatelja ima i jedan od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju odnosno osobe s invaliditetom, zbog kojih je u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala, te roditelj djeteta s teškoćama u razvoju odnosno osobe s invaliditetom s više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

Roditelj ima pravo na status njegovatelja samo kada djetetu s teškoćama u razvoju, odnosno osobi s invaliditetom nije moguće osigurati zadovoljavanje njegovih životnih potreba uključivanjem u programe boravka u smislu ovoga Zakona, te ako mu za vrijeme tog boravka nije osigurana potrebna usluga pomoći i njege.

Pravo na status njegovatelja roditelj ostvaruje dok traje potreba pomoći i njege djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom, te dok mu može pružati potrebnu njegu.

Pravo na status roditelja njegovatelja nema roditelj za dijete ili odraslu osobu kojoj je priznat smještaj ili boravak za vrijeme kojeg mu je usluga pomoći i njege osigurana.

Iznimno, kada dijete nema roditelja ili niti jedan od roditelja ne živi s djetetom i o njemu ne brine, ili živi s djetetom ali nije u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu zbog svojeg psihofizičkog stanja, jednom od članova obitelji može se na njegov zahtjev priznati status roditelja njegovatelja.

Pravo na status roditelja njegovatelja umjesto roditelja može ostvariti i bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, odnosno osobe s invaliditetom, koji nije njegov biološki roditelj, a živi u obiteljskoj zajednici s djetetom.

Ukoliko u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, status roditelja njegovatelja mogu steći oba roditelja.

Ukoliko u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, status roditelja njegovatelja može steći osim roditelja i jedan od članova obitelji.

Vrsta i razina potrebne pomoći i njege

Vrstu specifične njege uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata i težinu oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), propisuje ministar pravilnikom.

Naknada njegovatelju

Roditelj njegovatelj ima pravo na naknadu u iznosu pet osnovica, prava iz mirovinskoga osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.

Zavod isplaćuje naknadu i uplaćuje sve doprinose za obvezna osiguranja, a sredstva za te namjene osiguravaju se u državnom proračunu.

Osnovica za uplatu doprinosa je najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za tekuću godinu.

Ministarstvo vodi evidenciju fizičkih osoba kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja.

Ministar pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije.

Privremena nesposobnost i odmor njegovatelja

Roditelj njegovatelj ostvaruje naknadu i za vrijeme svoje privremene nesposobnosti za pružanje njege zbog bolesti kao i tijekom odmora, kada ne obavlja poslove njegovatelja, a dijete je povjereno na temelju uputnice na kratkotrajnu njegu i skrb drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi u kući, ili je upućeno na vikend-smještaj ili na povremeni smještaj tijekom godišnjeg odmora roditelja/obiteljskog njegovatelja po odredbama ovoga Zakona te ako je dijete na bolničkom liječenju najduže 2 mjeseca.

Roditelj njegovatelj može koristiti odmor u trajanju do 4 tjedna tijekom godine.

Pravo na status roditelja njegovatelja prestaje roditelju/članu obitelji na njegov zahtjev, ako više nije u mogućnosti pružati potrebnu njegu djetetu zbog svojeg psihofizičkoga stanja, ako zbog neopravdanih razloga ne obavlja poslove njegovatelja, ako se nalazi u pritvoru odnosno istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne zatvora u trajanju većem od 2 mjeseca te smrću djeteta, roditelja ili njegovatelja.

Poseban postupak

Rješenje kojim se priznaje pravo na status roditelja donosi Zavod uz suglasnost Ministarstva.

Ministarstvo može na prvostupanjsko rješenje dati suglasnost ili ga može poništiti u cijelosti ili djelomično ili ga izmijeniti.

Rok za davanje suglasnosti je tri mjeseca, a počinje teći od dana zaprimanja prvostupanjskog predmeta.

Iznimno, ako je u postupku davanja suglasnosti potrebno pribaviti nalaz i mišljenje tijela vještačenja, rok za davanje suglasnosti ne teče do završetka postupka vještačenja.

Ako Ministarstvo ne izda suglasnost u roku, smatra se da je dana suglasnost na rješenje.

Ako je protiv rješenja Zavoda kojim je priznato pravo na status roditelja njegovatelja izjavljena žalba, o žalbi i suglasnosti odlučuje se istim rješenjem.

Protiv rješenja Ministarstva donesenog u postupku davanja suglasnosti ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom..

Zavod koji je donio novo rješenje povodom žalbe, ako je njime priznato pravo na status roditelja njegovatelja, obvezan je ponovo zatražiti suglasnost Ministarstva.

8. INKLUZIVNI DODATAK

Inkluzivni dodatak je novčana potpora namijenjena osobama s invaliditetom radi stvaranja uvjeta za izjednačavanje mogućnosti za njihovo uključivanje u svakodnevni život.

Pravo na inkluzivni dodatak ima osoba s utvrđenim dugotrajnim tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjima, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, zbog čega postoji potreba za određenom razinom potpore u obavljanju aktivnosti za uključivanje u svakodnevni život.

Potpora određuje se u sedam razina.

Za pojedine skupine osoba s invaliditetom u sklopu sedam razina utvrđuju se minimalne razine potpore na sljedeći način:

1. osobi s tjelesnim oštećenjem koja je upućena na samostalnu uporabu invalidskih kolica dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu razine 3.;

2. ako kod osobe iz točke 1. ovoga stavka postoji inkontinencija stolice ili mokraće, odnosno disfunkcija mokraćnog mjehura ili zadnjeg crijeva, dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu razine 4.;

3. ako je osobi iz točke 1. izrazito onemogućena funkcionalna uporaba gornjih ekstremiteta, dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu razine 5.;

4. osobi s visokim stupnjem oštećenja vida (slabovidna osoba) dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu razine 3.;

5.   slijepoj se osobi dodjeljuje inkluzivni dodatak u iznosu razine 4.;

6. gluhoj i nagluhoj osobi s težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj glasovnog govora značajno otežan dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu razine 3.;

7. gluhoslijepoj osobi koja je slijepa i čiji je sluh oštećen u tako visokom stupnju da onemogućuje verbalnu i akustičku komunikaciju s okolinom dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu razine 5.;

8. osobi s intelektualnim oštećenjem težeg stupnja (IQ ispod 34) dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu razine 4.;

9. osobi s autizmom kod koje postoji teško oštećenje u komunikaciji, uspostavi socijalnih odnosa, intelektualnog i emocionalnog funkcioniranja te izraženih promjena u ponašanju, dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu razine 4.;

10. osobi s mentalnim oštećenjem kod koje postoje promjene u ponašanju i reakcijama koje su uzrokovane organskim čimbenikom koji dovodi do teških oštećenja u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju ili psihozom s dugotrajnim progresivnim tijekom uz izraženu dezorganizaciju osobnosti, dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu razine 4.

Ukupnu razinu potpore određuje se prema posebnim kriterijima za procjenu.

(Uvjeti, područja, kriterije i način procjene razine potrebne potpore osoba s invaliditetom, iznos novčane potpore te druga pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom, uređuju se posebnim zakonom.

II. DRUGI OBLICI POMOĆI

Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija obvezni su, sukladno financijskim mogućnostima, poticati i osigurati građanima na svojem području druge oblike materijalnih pomoći i potpora kao što je prehrana u pučkim kuhinjama, privremeni smještaj beskućnika u prihvatilište, smještaj osoba koje primaju pomoć za uzdržavanje u socijalne stanove, subvencije u plaćanju pojedinih socijalnih i drugih usluga sukladno svojim općim aktima i ovome zakonu, te poticati rad udruga i volonterski rad u socijalnoj skrbi te razvijati druge oblike socijalne skrbi na svojem području.

Ukoliko veliki gradovi i gradovi sjedišta županija nisu u mogućnosti osigurati sredstva za prehranu u pučkim kuhinjama, privremeni smještaj beskućnika u prihvatilište ili smještaj osoba koje primaju pomoć za uzdržavanje u socijalne stanove, u financiranju navedenih pomoći i usluga će sudjelovati i jedinice područne (regionalne) samouprave u skladu sa svojim financijskim mogućnostima.

III. SOCIJALNE USLUGE

Socijalne usluge obuhvaćaju sve aktivnosti, mjere i programe namijenjene sprječavanju, prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca, obitelji, skupina i zajednica te poboljšanju kvalitete njihovog života u zajednici.

Socijalne usluge se mogu pružati privremeno, povremeno i stalno, u skladu s potrebama i najboljim interesima korisnika.

Socijalne usluge se organiziraju kao usluge za djecu, mladež i obitelj i usluge za odrasle osobe, uz uvažavanje socijalnih veza i okruženja korisnika i obitelji.

Radi sigurnosti korisnika u situacijama koje ugrožavaju njihov život, zdravlje i dobrobit, socijalne usluge se osiguravaju 24 sata dnevno i u obliku hitnih intervencija.

Socijalne usluge uključuju i socijalnu akciju kao aktivnost usmjerenu na promicanje prava korisnika i povezivanje svih pružatelja socijalnih usluga u lokalnoj zajednicu u cilju podizanja kvalitete života socijalno osjetljivih skupina.

1. Vrste socijalnih usluga

Socijalne usluge po ovom Zakonu su:

1. prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i početna procjena     potreba),

2. usluga savjetovanja i pomaganja,

3. usluga obiteljske medijacije,

4. usluga pomoći i njege u kući,

5. usluga stručne pomoći u obitelji (patronaža),

6. usluga rane intervencije,

7.usluga pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija),

8. usluga boravka,

9. usluga smještaja,

10. usluga stručne potpore u obavljanju poslova i zapošljavanju.

Prva socijalna usluga, savjetovanje i pomaganje, obiteljska medijacija, pomoć i njega u kući, stručna pomoć u obitelji, rana intervencija, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja, boravak te stručna potpora u obavljanju poslova i zapošljavanju, su usluge skrbi u obitelji i lokalnoj zajednici, i smatraju se izvaninstitucijskim uslugama.

Smještaj je usluga skrbi izvan vlastite obitelji, koja se ostvaruje kao institucijska skrb u domovima ili drugim pravnim osobama ili kao izvaninstitucijska skrb u udomiteljskoj obitelji, obiteljskom domu, organiziranom stanovanju ili u zajednici stambenih jedinica.

Zavod prioritetno priznaje korisniku pravo na usluge skrbi u obitelji i lokalnoj zajednici, a samo iznimno ako korisniku tim uslugama ne mogu podmiriti sve njegove potrebe i ispunjava uvjete za smještaj te ako u lokalnoj zajednici nije razvijena mreža izvaninstitucijskih usluga pa nema uvjeta za ostvarivanje toga prava, korisniku se priznaje pravo na skrb izvan vlastite obitelji kao smještaj.

Usluge se pružaju prema normativima i standardima koje pravilnikom propisuje ministar.

1.Prva socijalna usluga

Prva socijalna usluga obuhvaća informiranje korisnika o socijalnim uslugama i pružateljima usluga, pomoć korisniku pri utvrđivanju njegovih potreba, početnu procjenu resursa korisnika te podršku i pomoć pri izboru prava iz sustava socijalne skrbi.

Prva socijalna usluga je za korisnika besplatna.

Uslugu pruža Zavod.

2. Usluga savjetovanja i pomaganja pojedincu

Savjetovanje i pomaganje pojedincu je usluga sustavne stručne pomoći pojedincu koja obuhvaća sve oblike savjetovanja, usmjeravanja i pomoći za prevladavanje poteškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti i odgovornoga odnosa pojedinca prema sebi, obitelji i društvu.

Usluga može biti kraćeg trajanja (savjetovanje) ili može uključivati dugoročni individualni rad s korisnikom (savjetovanje i pomaganje), ovisno o njegovim potrebama.

Savjetovanje i pomaganje pruža se korisniku radi prevladavanja nedaća i teškoća u vezi s bolešću, starošću, smrću člana obitelji, invalidnošću, teškoćama u razvoju, uključivanjem u svakodnevni život nakon duljega boravka u domu socijalne skrbi, zdravstvenoj ili penalnoj ustanovi, te u drugim nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima.

Savjetovanje i pomaganje odnosi se na pomoć u vođenju kućanstva, raspolaganju novcem, nabavi odjeće, pronalaženju posla, rješavanju problema stanovanja i drugo.

Pomaganje uključuje stručnu pomoć vezano uz sklapanje, odnosno raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju i druge pravne poslove kojima se pojedincu osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Savjetovanje i pomaganje pružaju stručni radnici Zavoda i drugi pružatelji socijalnih usluga u zajednici.

Radi prevladavanja komunikacijskih i mobilnih teškoća, u postupcima ostvarivanja prava iz socijalne skrbi, gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na pomoć stručnog prevoditelja.

Uvjete i način ostvarivanja prava na pomoć stručnog prevoditelja Ministar propisuje pravilnikom.

2.2. Usluga savjetovanja i pomaganja obitelji

Savjetovanje i pomaganje obitelji je socijalna usluga koja obuhvaća stručno savjetovanje i sve oblike stručne pomoći pri prevladavanju obiteljskih poteškoća i poteškoća roditelja u odgoju i skrbi za djecu, te osposobljavanje obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu.

Usluga se priznaje obitelji u slučajevima kad problemi i poteškoće proizlaze iz narušenih odnosa u obitelji i mogu se riješiti samo promjenama u obitelji kao cjelini, kada je obitelji potrebno stručno savjetovanje i pomoć pri odgoju i skrbi za djecu jer nemaju potrebne vještine te kada uređenje odnosa između dvaju ili više članova obitelji zahtijeva trajniju potporu ili vođenje da bi se osigurali uvjeti za opstanak i razvoj obitelji.

Usluga uključuje savjetovanje, intenzivnu podršku obitelji u krizi i dugoročni rad s članovima obitelji usmjeren na poboljšanje obiteljskih odnosa.

Usluga intenzivne potpore obitelji u krizi je savjetodavno-terapijska i socijalno-edukativna usluga koja se pruža obiteljima u krizi kao i udomiteljskim obiteljima u cilju unapređivanja obiteljskih odnosa, prevladavanja kriznih situacija i usvajanja znanja i vještina za uspješno roditeljstvo, odnosno udomiteljstvo.

Usluga se provodi nakon sveobuhvatne procjene obiteljskih rizika, snaga i potreba u skladu s individualnim planom promjene s obitelji i planom intervencija kojima se u vremenski ograničenom razdoblju od najduže 6 mjeseci očekuje osnaživanje obitelji za promjenu i osposobljavanje roditelja za skrb o djeci u obitelji.

(Savjetovanje i pomaganje pružaju stručni radnici Zavoda, domova socijalne skrbi i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, u suradnji s drugim pružateljima usluga u zajednici i drugim osobama koje mogu utjecati na obitelj.

Pod uslugama savjetovanja obitelji, prema ovom Zakonu, podrazumijevaju se i svi drugi oblici stručnog rada u otvorenoj grupi koji imaju za cilj upoznavanje, prepoznavanje, usmjeravanje i djelovanje samog pojedinca, partnera, članova obitelji, ciljane socijalne skupine ili šire zajednice u pravcu stvaranja i djelovanja na okruženje koje unapređuje život svakog pojedinca, partnera, obitelji i njezinih članova u željenom pravcu te prevenira nastajanje ili razvoj nepovoljnih životnih okolnosti po pojedinca, obitelj i njezine članove te širu zajednicu.

Pod uslugama savjetovanja obitelji podrazumijevaju se svi oblici stručnog preventivnog djelovanja u lokalnoj zajednici kroz organiziranje i izvođenje obiteljski orijentiranih programa, predavanja, rasprava, edukativnih vježbi, javnih nastupa u medijima, na otvorenom prostoru ili u prostorima socijalnih, obrazovnih, kulturnih, zdravstvenih, športskih i drugih ustanova ili u prostorima državnih, lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica izvršne vlasti ili u prostorima vjerskih zajednica ili u prostorima udruga, pravnih i fizičkih osoba koje djeluju u korist obitelji, djece i mladih.

(Usluge. pružaju obiteljski centri, a mogu ih pružati i druge ustanove, udruge, vjerske zajednice i druge pravne i fizičke osobe.

3. Usluga obiteljske medijacije

Obiteljska medijacija je socijalna usluga koja se pruža u specifičnom postupku rješavanja obiteljskih sukoba uz pomoć educiranog medijatora čiji je cilj postizanje sporazuma o neriješenim sporovima i sukobima za dobrobit cijele obitelji.

Usluga se pruža članovima obitelji kada se u vremenski ograničenom razdoblju od najduže 3 mjeseca očekuje postizanje sporazuma oko neriješenih obiteljskih pitanja, u skladu s individualnim planom promjene ili prema odluci suda.

Uslugu pružaju stručni radnici Zavoda, obiteljskog centra i drugih pravnih i fizičkih osoba koje su za to pribavile odobrenje za rad (licenciju).

4. Usluga pomoći i njege u kući

Usluge pomoći i njege u kući obuhvaćaju više vrsta praktične pomoći osobama koje imaju osigurane stambene i druge uvjete za život, ali zbog starosti, invaliditeta ili drugih težih trajnih promjena u zdravstvenom stanju, ne mogu same niti uz pomoć članova svoje obitelji brinuti o osnovnim životnim potrebama, pa im je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u njihovoj kući.

Usluge pomoći i njege u kući mogu se priznati i osobi kojoj je zbog privremenih težih promjena u zdravstvenom stanju ili teže tjelesne invalidnosti, prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe dok ta privremena promjena traje.

Praktična pomoć članka može biti pomoć u obavljanju kućanskih i drugih poslova, i to nabava namirnica, pomoć u pripremi obroka, obavljanje poslova čišćenja i pospremanja stana, nabava i dostava gotovih obroka, održavanje osobne higijene i druga pomoć i njega u kući korisnika.

Vrste pomoći i njege u kući propisuje pravilnikom ministar.

4.1. Uvjeti za ostvarivanje usluge pomoći i njege u kući

Pravo na usluge pomoći i njege u kući ima osoba kojoj pomoć i njegu ne mogu pružiti ili osigurati roditelj, bračni drug ili djeca, koja pomoć i njegu ne ostvaruje na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili drugih propisa.

Pravo na usluge pomoći i njege u kući ima samac ili član obitelji ako njegov prihod ili prihod po članu njegove obitelji ne prelazi iznos od 300% osnovice.

Zavod putem uputnice priznaje pojedine ili više vrsta praktične pomoći i njege, ovisno o utvrđenoj potrebi, a uvijek kada njihovo pružanje može zamijeniti smještaj.

4.2. Pružatelji usluge pomoći i njege u kući

Usluge pomoći i njege u kući pruža centar za pomoć i njegu, dom socijalne skrbi, udruga, vjerska zajednica i druga pravna i fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Ministarstvo nadležno za međugeneracijsku solidarnost može sklopiti ugovor s domovima socijalne skrbi ili s drugim pravnim ili fizičkim osobama iz stavka 1. ovoga članka za pružanje usluga pomoći i njege starijim i nemoćnim osobama za koje osigurava sredstva u svojem proračunu.

Osoba ne može istodobno ostvariti uslugu pomoći i njege na temelju uputnice Zavoda.

5. Usluga stručne pomoći u obitelji (patronaža)

Usluga stručne pomoći u obitelji (patronaža) priznaje se djeci s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom, a obuhvaća psihosocijalnu rehabilitaciju koja se pruža u obliku i na način koji odgovara dobi korisnika, vrsti i težini invaliditeta i drugim potrebama korisnika, njegove obitelji ili obitelji udomitelja.

Psihosocijalna rehabilitacija podrazumijeva rehabilitaciju koja potiče razvoj kognitivnih i funkcionalnih vještina kao i razvoj socijalnih vještina korisnika, a može uključivati: vježbe orijentacije i kretanja u prostoru, vježbe svakodnevnih vještina, vježbe vida, tiflotehničku obuku, obuku za brajicu, audiorehabilitaciju, usvajanje znakovnog jezika, logopedsku podršku, senzornu integraciju, kineziterapiju i sportsko-rekreacijske aktivnosti, glazboterapiju i glazbene aktivnosti, likovnu terapiju i likovne aktivnosti, psihološku ili sociopedagošku podršku, odgoj i edukacijsku rehabilitaciju i socijalnu rehabilitaciju.

Usluga stručne pomoći u obitelji pruža se korisniku u njegovoj obitelji, odnosno u obitelji udomitelja, a može se odrediti u trajanju do 5 sati tjedno.

Stručnu pomoć u obitelji pruža dom socijalne skrbi, udruga, vjerska zajednica ili druga pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.

Zavod putem uputnice priznaje uslugu na temelju prethodno pribavljenog mišljenja pružatelja usluga o vrsti, trajanju i učestalosti usluge.

6. Usluga rane intervencije

Usluga rane intervencije obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu i savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući druge članove obitelji te udomitelja za djecu, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta.

Usluga rane intervencije pruža se djeci i roditeljima odnosno udomiteljima za djecu u njihovom domu ili kod pružatelja usluge, radi uključivanja djeteta u širu socijalnu mrežu, ako se takva usluga ne osigurava u okviru zdravstvene djelatnosti.

Usluga rane intervencije pruža se djetetu kod kojeg je u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u razvoju, razvojni rizik ili razvojne poteškoće, u pravilu do navršene 3. godine života, a najdulje do navršene 7. godine života.

Nakon prethodno pribavljenog mišljenja liječnika, Zavod putem uputnice traži ocjenu pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge iz stavka 1. ovoga članka te putem nove uputnice priznaje uslugu.

Uslugu rane intervencije mogu pružati dom socijalne skrbi, udruga, vjerska zajednica ili druga pravna ili fizička osoba koja pruža usluge djeci ili osobama s invaliditetom, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Usluga rane intervencije može se pružati u domu korisnika i/ili u pravnim ili fizičkim osobama.

Korisnik kojemu se pružaju usluge rane intervencije ne može istodobno koristiti usluge stručne pomoći u obitelji (patronaže) i usluge povremenog boravka.

7. Usluga pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija)

Usluga stručne pomoći pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova (integracija) pruža se odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u predškolskim i školskim ustanovama.

Zavod putem uputnice priznaje uslugu nakon prethodno pribavljenog mišljenja predškolske ili školske ustanove i ocjene pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge.

Uslugu pružaju dom socijalne skrbi, udruga, vjerska zajednica ili druga pravna osoba koja pruža usluge djeci s teškoćama u razvoju i mlađim punoljetnim osobama s invaliditetom, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

1.8. Usluga boravka

Usluge boravka obuhvaćaju cjelodnevni, poludnevni i povremeni boravak.

Cjelodnevni boravak je boravak dulji od 8 sati dnevno u sklopu kojega se osigurava zadovoljavanje životnih potreba korisnika pružanjem usluga: prehrane, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju, čuvanja, odgoja, njege, radnih aktivnosti, psihosocijalne potpore i rehabilitacije, organiziranjem slobodnog vremena, organiziranog prijevoza te drugih usluga ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika.

Poludnevnim boravkom smatra se boravak u trajanju od 4 do 8 sati dnevno, u kojem vremenu se osigurava pružanje usluga.

Cjelodnevni i poludnevni boravak može se provoditi jedan dan u tjednu, više puta tjedno ili tijekom svih radnih dana u tjednu.

Povremeni boravak je boravak u trajanju do najviše 12 sati tjedno, prema utvrđenoj potrebi individualnog rada s korisnikom.

Tijekom povremenog boravka osiguravaju se korisniku usluge psihosocijalne rehabilitacije, ovisno o potrebama korisnika.

Zavod putem uputnice priznaje uslugu povremenog boravka djetetu s teškoćama u razvoju ili odrasloj osobi s invaliditetom, uz prethodno pribavljeno mišljenje tijela vještačenja o potrebi individualnoga rada u provođenju psihosocijalne rehabilitacije i ocjene pružatelja usluga o trajanju i učestalosti boravka.

9. Usluga smještaja

Usluge smještaja obuhvaćaju usluge prihvata, stanovanja, prehrane, nabave odjeće i obuće, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju i njege, čuvanja, odgoja i obrazovanja, radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije te organiziranja slobodnog vremena.

Smještaj može biti privremeni, tjedni i stalni smještaj.

Korisniku smještaja se može tijekom smještaja priznati pravo na više oblika pojedinih usluga propisanih ovim Zakonom, ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika.

Usluge smještaja obuhvaćaju i pripremu korisnika za povratak u vlastitu obitelj, udomiteljsku obitelj ili za samostalan život, te pripremu djeteta za posvojenje ili smještaj u udomiteljsku obitelj.

9.1. Smještaj djeteta

Dijete mlađe od sedam godina Zavod upućuje na smještaj u udomiteljsku obitelj, organizirano stanovanje ili stanovanje u zajednici stambenih jedinica, sukladno uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Dijete Zavod može iznimno uputiti na smještaj u dom socijalne skrbi ili drugu pravnu ili fizičku osobu koja obavlja djelatnost socijalne skrbi samo u slučaju ako mu se u trenutku nastanka potrebe ne može osigurati smještaj kod udomiteljske obitelji, ali takav smještaj može trajati najduže do 2 mjeseca.

Iznimno, u slučaju osobito tretmanskih ili zdravstvenih potreba djeteta, smještaj može trajati najduže 6 mjeseci.

Zavod koji je uputio na smještaj dijete i dijete starije od 7 godina, obvezan je brinuti o njegovom najboljem interesu te osigurati uvjete za njegov što brži povratak u vlastitu ili udomiteljsku obitelj, odnosno za zasnivanje posvojenja.

Zavod koji upućuje na smještaj djecu koja su braća/sestre, u suradnji s pružateljem usluga, obvezan je braći i sestrama osigurati zajednički smještaj.

9.2. Smještaj odrasle osobe

Odrasla osoba može ostvariti smještaj u udomiteljskoj obitelji, odnosno u domu socijalne skrbi ili drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi sukladno uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Starijoj i nemoćnoj osobi kojoj se u cijelosti troškovi smještaja podmiruju iz državnog proračuna, stalni smještaj osigurava se u domu socijalne skrbi treće kategorije.

Dodatak za osobne potrebe smještenog korisnika

U okviru usluga stalnog ili privremenog smještaja korisnik ima pravo na dodatak za osobne potrebe mjesečno, u visini 20% iznosa osnovice, ako vlastitim prihodima ili imovinom ne može osigurati zadovoljavanje osobnih potreba na smještaju.

Osobne potrebe u su potrebe osobne naravi koje korisnik želi zadovoljiti a ne pružaju se u okviru usluge smještaja.

Korisniku smještaja koji svim svojim prihodima sudjeluje u plaćanju troškova smještaja, Zavod neće u prihode uračunavati iznos sredstava za osobne potrebe niti mu ih isplaćivati pri odlučivanju o plaćanju tih troškova.

Novčanim sredstvima dodatka za osobne potrebe korisnika smještaja može iznimno raspolagati službena osoba koju ovlasti odgovorna osoba pružatelja usluge smještaja i to samo za osobne potrebe korisnika, u slučaju kada korisnik nije u mogućnosti njima sam raspolagati.

Plaćanje pogrebnih troškova za smještenog korisnika

U slučaju smrti korisnika usluga stalnog ili privremenog smještaja koji nema zakonskog ili ugovornog obveznika uzdržavanja ni vlastite ušteđevine ili drugih prihoda i imovine, Zavod putem uputnice odobrava pružatelju usluga stalnog ili privremenog smještaja jednokratni dodatak za plaćanje pogrebnih troškova za smještenog korisnika.

Privremeni smještaj

Privremeni smještaj je kratkotrajni smještaj koji se ostvaruje u kriznim situacijama, smještaj radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa, kao vikend smještaj i povremeni smještaj.

Krizne situacije su situacije u kojima se djetetu koje se zatekne bez nadzora roditelja ili u skitnji, odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta prebivališta ili stalnog boravišta, odnosno nema stalnog prebivališta/boravišta (beskućnik) i nije u stanju brinuti se o sebi, trudnici 3 mjeseca prije poroda ili roditelju s djetetom do godine dana života djeteta te djeci i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima, osigurava privremena skrb izvan vlastite obitelji i omogućava pristup drugim uslugama u zajednici, dok se ne

Tijekom privremenog smještaja u kriznim situacijama korisnicima se osigurava privremeno stanovanje, prehrana, njega, nabava prijeko potrebne odjeće i obuće, naknada troškova prijevoza u mjesto prebivališta u vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi ili drugu ustanovu i usluge stručne potpore za socijalno uključivanje te druge usluge ovisno o utvrđenim potrebama korisnika.

Kraći rehabilitacijski programi obuhvaćaju pojedine usluge psihosocijalne rehabilitacije u cilju usvajanja i razvoja socijalnih vještina djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom.

Tijekom privremenog smještaja radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa korisnicima se osigurava privremeno stanovanje, prehrana, briga o zdravlju i njega, radne aktivnosti, psihosocijalna rehabilitacija, organiziranje slobodnog vremena te druge usluge ovisno o utvrđenim potrebama korisnika.

Iznimno, roditelju djeteta s teškoćama koje je upućeno na kraći rehabilitacijski program može se priznati usluga privremenog smještaja s djetetom radi njegovog aktivnog sudjelovanja u provođenju psihosocijalnih programa, prema utvrđenoj procjeni i programu pružatelja usluga.

Usluga vikend-smještaja može se povremeno priznati djetetu s teškoćama u razvoju i odrasloj osobi s invaliditetom radi kratkotrajne skrbi tijekom odmora ili zadovoljavanja drugih važnih potreba roditelja, roditelja njegovatelja/njegovatelja.

Usluga vikend-smještaja može se priznati i kada je djetetu ili odrasloj osobi potrebna postupna prilagodba na smještaj duljeg trajanja izvan biološke ili udomiteljske obitelji, ili priprema na izvaninstitucijsku skrb, odnosno povratak u obitelj ili radi zadovoljavanja neke druge važne potrebe.

Djetetu ili odrasloj osobi koja je smještena u dom socijalne skrbi može se priznati usluga povremenog smještaja u udomiteljsku obitelj tijekom razdoblja prilagodbe, blagdana ili školskih praznika ako je to u njegovom najboljem interesu.

Tijekom povremenog i privremenog vikend-smještaja korisnicima se osigurava privremeno stanovanje, prehrana, briga o zdravlju i njega, organiziranje slobodnog vremena, te druge usluge, ovisno o utvrđenim potrebama korisnika.

Trajanje privremenog smještaja

Privremeni smještaj priznaje Zavod dok traje potreba, a najdulje 6 mjeseci.

Iznimno, privremeni smještaj osigurava se trudnici 3 mjeseca prije poroda ili roditelju s djetetom do godine dana života djeteta, koji nemaju stan, odnosno nemaju osigurano stanovanje ili zbog poremećenih odnosa u obitelji ne mogu ostati s djetetom u obitelji, djeci i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima, te djeci s teškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom, traje najdulje do godinu dana.

Radi sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja uzroka socijalnog isključivanja beskućnika, pružatelj usluge privremenog smještaja, Zavod i lokalna zajednica obvezni su surađivati i zajednički planirati aktivnosti za osiguravanje njegovog prebivališta i ponovnog uključivanja u svakodnevni život lokalne zajednice.

Financiranje privremenog smještaja u kriznim situacijama

U kriznim situacijama kada obitelj s maloljetnom djecom ostane bez svog doma i nije u mogućnosti sama osigurati svoj smještaj, jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave obvezne su im osigurati privremeni smještaj u socijalnom stanu ili na drugi način, kako bi se spriječilo odvajanje djece od odraslih članova obitelji.

Tjedni smještaj

Tjedni smještaj priznaje se korisniku tijekom radnog tjedna radi zadovoljavanja njegovih životnih potreba pružanjem pojedinih usluga, kada korisniku nije potrebno tijekom vikenda osigurati usluge smještaja.

Stalni smještaj

Stalni smještaj priznaje se korisniku kojem je tijekom duljeg vremenskog razdoblja potrebno osigurati intenzivnu skrb i zadovoljavanje životnih potreba pružanjem usluga boravka, kod pružatelja usluga smještaja specijaliziranog za skrb o pojedinoj vrsti korisnika.

Organizirano stanovanje

Organizirano stanovanje je poseban oblik smještaja u pravilu do pet korisnika zajedno, uz organiziranu stalnu, svakodnevnu ili povremenu stručnu potporu i pomoć u svrhu zadovoljavanja osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, rekreacijskih i drugih životnih potreba korisnika.

Organiziranim stanovanjem smatra se i stanovanje u zajednici stambenih jedinica koje se nalaze na istoj lokaciji.

Stručna pomoć i potpora može se korisniku pružati u stanu i tijekom njegovih aktivnosti izvan stana.

Obveza praćenja prilika i posjeta korisnika na smještaju

Zavod je obvezan pratiti prilike u kojima živi korisnik kojega je uputio na smještaj i u tu svrhu ga je obvezan redovito i po potrebi posjećivati.

Kada je stručni radnik Zavoda uputio na smještaj dijete ili osobu lišenu poslovne sposobnosti, obavezan ih je posjetiti najmanje jedanput tjedno u prvom mjesecu smještaja, jedanput mjesečno nakon mjeseca smještaja te nadalje najmanje jedanput u tri mjeseca tijekom smještaja.

Kada je stručni radnik Zavoda uputio na smještaj odraslu osobu, obavezan ju je posjetiti najmanje jedanput u prvom mjesecu smještaja te nadalje najmanje jedanput u četiri mjeseca tijekom smještaja.

Obveza se utvrđuje  individualnim planom te je za njezino provođenje odgovoran voditelj individualnog plana smještenog korisnika.

Voditelj plana će poduzeti mjere radi zaštite dobrobiti osobnih i imovinskih prava i interesa smještenog korisnika, te ukoliko ocijeni da je to potrebno ili je određeno posebnim zakonom, izraditi program pomoći obitelji, koji se provodi tijekom trajanja smještaja u cilju pomoći u održavanju osobnih odnosa među članovima obitelji i osiguravanja uvjeta za povratak korisnika u obitelj.

10. Usluga stručne potpore u obavljanju poslova i zapošljavanju korisnika

Usluge stručne potpore u zapošljavanju i obavljanju poslova pružaju se odrasloj osobi s invaliditetom, problemima ovisnosti, dugotrajno nezaposlenim i drugim korisnicima u riziku od socijalne isključenost kroz uključivanje u radnu sredinu u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama ili kod fizičkih osoba koje profesionalno obavljaju neku djelatnost, te radi njihovog aktivnog uključivanja na tržište rada.

Usluge stručne potpore pružaju stručni radnici Zavoda, domova socijalne skrbi, vjerske zajednice, udruge ili druga pravna osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi u skladu s ovim Zakonom, a obuhvaćaju plan, izbor i pripremu pravne ili fizičke osobe radi osiguravanja primjerenih uvjete za rad korisnika, procjenu uvjeta, vrste i opsega poslova te pripremu i stručno vođenje korisnika.

Zapošljavanje osoba i obavljanje poslova može se provoditi kod poslodavaca s kojim je Zavod ili dom socijalne skrbi, vjerska zajednica, udruga ili druga pravna osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, sklopila sporazum o zapošljavanju pod posebnim uvjetima.

Opseg usluge i plaća korisnika za obavljeni posao utvrđuju sporazumno korisnik, odnosno njegov skrbnik ili zakonski zastupnik, Zavod, dom socijalne skrbi i poslodavac.

Zapošljavanje pod posebnim uvjetima i obavljanje poslova po ovom Zakonu obuhvaća one vrste rada koji omogućavaju osobama očuvanje već stečenih znanja i razvoj novih sposobnosti.

Pomoć zaposlenim korisnicima u ustanovama ili pravnim osobama te kod drugih poslodavaca po ovom Zakonu obuhvaća savjetovanje i pomoć pri rješavanju problema koje imaju u svezi s radom u radnoj sredini i nakon prekida radnog odnosa te pomoć pri ostvarivanju prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i obiteljske skrbi, koje usluge pruža Zavod, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i Hrvatski zavod za zapošljavanje, uz međusobnu suradnju.